INSPESAUN JERAL TRABALLU
IGT LANSA PORTÁL OFISIÁL

Kategoria Notisia: Nasional

6 de Maio de 2024

Image

Likisa, 29 Abril 2024

Inspesaun Jeral Traballu sigla portugués (IGT) hanesan insituisaun públiku ne’ebé mak tutela iha Ministro Koordenador Assuntu Ekonomiku sigla portugués (MCAE) ne’ebé halo atendementu ba públiku liu-liu ba empregador no traballador sira iha territoriu Timor Leste. IGT halo kooperasaun ho Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun sigla portugués (TIC TIMOR I.P.) hodi fasilita servisu iha nível informátika nian.

Iha serimonia lansamentu Portál Ofisiál IGT ne’ebé dezenvolve husi tékniku TIC TIMOR nian hodi bele halo publikasaun ba atividade ofisiál ne’ebé relasiona ho IGT ninia servisu. Serimónia refere halo iha ambitu komemorasaun loron mundial ba seguransa, saúde, ijiene iha serbisu fatin (loron 28 abril) hodi asina mós Memorandum de Entendimento (ME) ho Akordo Nivel Servisu (Service Level Agreement-SLA) entre IGT ho TIC TIMOR I.P. inklui fahe mos sertifikadu ba funsionariu IGT nian ne’ebé hetan ona formasaun atu jere portal ofisiál ne’e.

Iha lasamentu portal ofisial ne'e hetan mos apresiasaun hosi Ministro Coordenador dos Assuntos Economico nebe representa hosi Coordenador Geral MCAE Dr. Jorge Martins, hodi  hato'o lia menon katak portal ida ne'e importante tamba laos deit hanesan plataforma digital ida maibe hanesan progresso no iha signifikasaun boot tamba marka passu ida nebe desisivu hodi assigura protesaun direitu traballu no promove dezenvolvimentu sustentavel iha ita nia forsa servisu no industria sira nian. Coordenador Geral hato'o mos lia menon hosi Ministro Coordenador Assuntos Economico SE Sr. Francisco Kalbuadi Lay, katak " Bainhira ita hakas a'an atu diversifika ita nia economia no hamenus dependensia ba setor tradisional sira hanesan minarai no gas, ita nia forsa traballu nia moris diak tenki sai importansia ida. Portal ida ne'e laos sai kbiit deit ba trabalhador sira atu hetan konesimentu maibe mos fasilita kumprumentu boot liu ba lei no regulamentu traballu sira, asigura nivel emprezas sira halimar ho direitu traballador nian, no promove pratika no etika sira iha ita nia industria nia laran. Nune'e mos desenvolvimentu sustentavel laos deit sai aspirasaun agora maibe  tenki duni sai mos nesesidade ba futuru nasaun nian. Liu hosi formasaun direitu traballu no sustentabilidade saude, ambiental, ita bele kria economia ida nebe resiliente liu no benefisiu ba jerasaun agora no jerasaun tuir mai. Ministro mos hato'o parabens ba esforsu hotu hosi  Gabinete Inspesaun Jeral Traballu nian tamba sira nia didikasaun ba kauza traballador sira nian no ejiji parte interesada hotu atu uja portal ida ho'o ninia potensialidade tomak. Mai ita hotu hakas an atu hetan futuru iha fatin nebe servisu nian hotu no traballador sira bele hetan susessu iha sira nia knar fatin no ita nia industria sira bele moris no buras tuir sira nia natureza. Mai ita hotu hakuak okaziaun ne'e ho'o determinasaun no optimizmu, tamba lansamentu ba portal informasaun ne'e laos ikus hosi jornada ita nian ba moris diak nasaun, maibe hanesan pajina foun ida ita hahu ita nia jornada  ba prosperiadade no justisa ba ema hotu. Mai ita hotu foti oportunidade nebe iha atu dezenvolve futuru idanebe naroman ba Timor Leste "

Inspetur Jeral Traballu, Sr. Frederico Pereira de Matos iha ninia introdusaun hateten, ho portál ofisiál ida ne’e bele ona hatutan servisu IGT nian ba públiku no transforma ba sistema dijitalizasaun hodi kontribui ba kualidade servisu nian iha instituisaun estadu sira. Superior ne´e hatutan tan katak IJT hanoin ona ba futuru atu mós kontinua dezenvolve aplikasaun sira seluk hodi hametin kapasitasaun no kualidade servisu instituisaun nian.

Apoíu portal ida ne’e la iha kustu husi Ajénsia TIC TIMOR I.P. dezeju TIC nafatin apoiu ho akompañamentu tekníku no kapasitasaun rekursu umanu hodi garante kontinuidade”.

Ikus liu, superior ne’e mós lori IGT nia naran agradese ba TIC TIMOR I.P ba apoiu tomak hahu husi prosesu dezenvolvementu portal ofisiál no formasaun ba funsionariu sira to’o ohin loron lansamentu.

Iha fatin hanesan, Diretur Ezekutivo Ajénsia TIC TIMOR I.P., Sr. Venâncio Pinto, S .Kom. hatete, TIC TIMOR I.P. no IGT marka pasu foun ida atu esforsu hodi alkansa programa IX Governu Konstitusional nian kona-ba Governu Eletróniku eh E-Government.

Diretór  neé haktuir tan, TIC TIMOR I.P. nia papel importante mak jere insfraestrutura Governu Eletróniku hodi asegura liña koneksaun ba liña Ministériu, Ajénsia Autonomu, Instituisaun Governu no Empreza Públiku sira hodi hetan servisu konektividade, hospendagen, kolokasaun servidor, dominiu, korreiu eletroniku ka e-mail ofisiál inklui Website, ne’ebé mak konetadu mai iha Data Center TIC TIMOR I.P.

Entretantu, pontu importante husi portal ofisiál ida ne’e mak atu fahe informasaun relasiona ho servisu IGT nian ba publiku hanesan nomós kria komunikasaun ne’ebé diak entre IGT, empregador no traballador sira.

Iha serimonia ne’e partisipa mós husi kargu xefia no funsionariu sira husi IGT, kargu xefia sira husi Ajénsia TIC TIMOR I.P., Presidente KSTL, reprezentante empregador husi empreza balun, inklui ajénsia trata dokumentus traballador sira nian.

 

(Media IGT)