INSPESAUN JERAL TRABALLU
Dialogu entre IGT ho KSTL konaba Konvensaun OIT 190

Kategoria Notisia: Nasional

5 de Agosto de 2024

Image

Díli, 7/5/2024

Inspesaun Jeral Traballu sigla portugés (IGT) tersa feira ne’e hasoru malu ho Konfederasaun Sindikatu Timor Leste sigla tetum (KSTL) hamutuk ho International Trade Union Council Asia Pacific (ITUC AP) iha edifisiu IGT Rua Bedik Hun, Hudi Laran, Dili.

Presidente KSTL, Sr. ALmerio Vila Nova, iha ninia introdusaun hateten katak objetivu husi sorumutu ida ne’e mak atu halo dialogu ho parte Governu liliu IGT hodi haré ba Konvensaun OIT 190 konaba violensia no asediu iha mundu traballu ne’ebe Timor Leste seidauk ratifika no agora dadaun iha hela proposta ba ratifikasaun.  Superior ne’e hateten, konvensaun ida ne’e importante tebes ba Timor Leste atu ratifika, tan ne’e parte tripartida ne’ebé kompostu husi Governu, Sindikatu, no Kamara Komersiu Indutria tenki tur hamutuk hodi bele lori ona konvensaun ida ne’e ba ninia ratifikasaun.

Iha fatin hanesan, membru balun husi ekipa refere husu mos pergunta relasiona ho IGT nia papel ba fiskalizasaun, sosializasaun, kampaña nomós konaba numeru violasaun, numeru keixa husi traballador sira relasiona ho asediu ne’e rasik.

Iha okaziaun hanesan, Sr. Frederico Pereira de Matos, atual Inspetur Jeral Traballu, iha ninia introdusaun hato’o bem vindu no agradese Presidente KSTL ho ninia ekipa tomak ba sorumutu ida ne’e. Inspetur Jeral ninia intervensaun hateten katak relasiona ho konvensaun ILO 190 ba violensia no asedu seksual durante ne'e halao hela tiona workshop ba sensibilizasun ba konvensaun refere, liu husi projeto spotlight nebe IGT servisu hamutuk ho ILO hodi hamosu ona draft Lei ba Asedu seksual no Violensia iha servisu fatin. Lei ne'e hein deit ona nia submisaun ba Konsellu Ministru hodi diskuti no encaminha ba Parlamentu Nasional hodi hetan aprovasaun no promulgasaun hosi Presidente da Republica.

Superior máximu ne’e akresenta tan katak IGT nia servisu fiskalizasaun ba asuntu asédiu seksual no vilolensia iha servisu fatin sei hakat hela ho estratéjia ida ne’ebé mak komun tanba presija halo definisaun ne’ebé klaru ba liafuan asédiu, no presija mós iha formasaun ba kapasitasaun inspetur traballu sira oinsa atu identifika ho maneira komunikasaun ne’ebé diak, tamba kazu violensia no asedu seksual hanesan kazu liga mos ho traballador eh ema nia privasidade entaun inspetor sira presjia hetan kapasitasaun ida diak tan oinsa atende kazu no vitima sira bele iha konfiansa no livre atu espresa akontesimentu nebe sira hasoru nune'e iha garantia ba segredu privasidade.. Inspetu Jeral Traballu foo hanoin atu Tripartida atu kria sistema referal hodi oinsa vitima bele iha nia prosesu atendimentu wainhira identifikadu iha vitima ba asedu no violensia refere.

Enkontru eh dialogo ho Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL), participa hosi ekipa IGT kompostu hosi Inspetur Jeral Traballo, Diretora Tecnico Apoio Inspesaun Trabalho, Shefe Departamentu Tekniku Inspesaun Siguransa, Saude no Higiene, e Siguransa Social no Shefe Departamentu Juridiku. Hosi sorin KSTL kompostu hosi  Trade Union Council Asia Pacific (ITUC AP), Presidente KSTL no nia reprezentante hosi ramu sindikatu hosi setor servisu hotu.

(Media IGT)